Jugoistočna Europa
Zašto ulagati u jugoistočnu Europu
 
U posljednje vrijeme izravna inozemna ulaganja imaju sve veći utjecaj na razvitak zemalja u jugoistočnoj Europi. Sukladno tome, može se zaključiti da je i natjecanje, odnosno borba za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja zemalja u regiji sve jača. Pred vlade zemalja u regiji postavlja se težak zadatak da pored poboljšanja osnovnih ekonomskih uvjeta u zemlji, osmisle i dodatne poticaje kojima bi potakli investitore na ulaganje upravo u njihovu zemlju.
 
Dodatni poticaji su ne samo važan stimulans u privlačenju inozemnih izravnih ulaganja, nego su istovremeno i sredstvo kojim vlade vrlo učinkovito mogu usmjeravati ta ulaganja u određene sektore, uže djelatnosti ili regije.
 
Jugoistočna Europa je izvrsno odredište za ulaganja i razvoj poslovanja. To potvrđuju brojna istraživanja provedena na globalnoj i nacionalnoj razini. Radna snaga vrlo je visoko ocijenjena u smislu lojalnosti, predanosti i učinkovitosti. Prednost je dostupnost kvalificiranog i kompetentnog osoblja, a troškovi rada i dalje se smatraju nižim nego u zapadnim zemljama. Ti su pokazatelji važni za investitore ne samo sa stajališta lociranja proizvodnje, već prije svega s obzirom na dinamički razvijajući sektor modernih poslovnih usluga, koji - ubrzano rastući - redovito povećava zaposlenost. Poredak logističke infrastrukture raste svake godine, ulagači cijene napredak u kvaliteti i razvoju cesta, autocesta i zračnog prometa. Dostupnost sirovina, materijala i komponenata za proizvodnju također je važno pitanje za investiciju. Dobrodošli u jugoistočnu Europu! 
Proširenje Europske Unije
 
Cilj je EU-a promicati mir, stabilnost i gospodarski razvoj u državama Regije te im otvoriti put za integraciju u Europsku uniju.
Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala 28. država članica Europske unije. Od tada nijedna druga zemlja nije pristupila EU-u, a Ujedinjena Kraljevina napustila je Uniju 31. siječnja 2020. U tijeku su pregovori s Crnom Gorom, Srbijom i Turskom. Albanija i Republika Sjeverna Makedonija zemlje su kandidatkinje, dok Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju status potencijalnih zemalja kandidatkinja.
 
Regionalna suradnja

Europska integracija i regionalna suradnja usko su isprepletene. Jedan je od glavnih ciljeva procesa stabilizacije i pridruživanja poticanje država u regiji je međusobna suradnja. Posebna sastavnica IPA (instrument za pretpristupnu pomoć) posvećena je regionalnoj suradnji i -prekograničnim programima.

Vijeće za regionalnu suradnju, sa sjedištem u Sarajevu, djeluje u skladu sa smjernicama Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Cilj je Vijeća za regionalnu suradnju podržati europske i euroatlantske težnje svojih članica koje nisu dio Europske unije te razvijati suradnju u područjima kao što su gospodarski i društveni razvoj, energetika i infrastruktura, pravosuđe i unutarnji poslovi, suradnja na području sigurnosti, izgradnja ljudskog kapitala i parlamentarni odnosi. EU i mnoge države članice podržavaju Vijeće za regionalnu suradnju i sudjeluju u njemu.
 
Putovanje bez vize
Putovanje bez vize u države schengenskog prostora od prosinca 2009. odobreno je državljanima Republika Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, a državljanima Albanije i Bosne i Hercegovine od studenoga 2010. godine. U siječnju 2012. pokrenut je dijalog s Kosovom o liberalizaciji viznog režima. U srpnju 2018. Komisija je potvrdila da je Kosovo ispunilo i posljednji kriterij. U skladu s tim Parlament je odlučio pokrenuti međuinstitucijske pregovore, koji su u sada tijeku. (Quelle: https://www.europarl.europa.eu)
 
Trenutačno stanje
  •  
    Politički sustav
    Slovenija je parlamentarna demokratska republika s predsjednikom vlade – premijerom – i izravno izabranim šefom države – predsjednikom. Vlada ima izvršne i upravne ovlasti. Premijera i ministre bira parlament. Slovenija nema regija i podijeljena je u 212 općina.
     
    Trgovina i gospodarstvo
    Najvažniji sektori slovenskoga gospodarstva 2018. bili su industrija (27,2 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (20,7 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (15,9 %).
    U zemlje EU-a odlazi 76 % izvoza Slovenije (od čega 19 % u Njemačku, 12 % u Italiju i 7 % u Austriju). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, po 3 % odlazi u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Iz država članica EU-a dolazi 67 % slovenskog uvoza (od čega 16 % iz Njemačke, 13 % iz Italije i 9 % iz Austrije), a izvan EU-a 6 % dolazi iz Turske i 5 % iz Kine. (Quelle: https://europa.eu/european-union) 
     
  •  
    Politički sustav
    Hrvatska je parlamentarna republika u kojoj predsjednik vlade – premijer – i čelnik države – predsjednik – predstavljaju izvršnu vlast u svojoj državi i u inozemstvu. Struktura vlasti temelji se na odvojenosti zakonodavnih, izvršnih i pravosudnih ovlasti. Parlament ima zakonodavne ovlasti te nadzire izvršnu vlast. Zastupnici se biraju na mandat od četiri godine.
     
    Trgovina i gospodarstvo
    Najvažniji sektori hrvatskoga gospodarstva 2018. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (23,1 %), industrija (20,4 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (15,5 %).
    U zemlje EU-a odlazi 68 % hrvatskog izvoza (od čega 14 % u Italiju, 13 % u Njemačku i 11 % u Sloveniju). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 9 % odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a 4 % u Srbiju.
    Kad je riječ o uvozu, 78 % činio je uvoz iz država članica EU-a (od čega 15 % iz Njemačke, 13 % iz Italije i 11 % iz Slovenije). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, po 3 % hrvatskog uvoza dolazi iz Bosne i Hercegovine i Kine. (Quelle: https://europa.eu/european-union) 
     
  •  
    Srbija je zahtjev za članstvo u EU-u predala u prosincu 2009., a status kandidatkinje dodijeljen joj je u ožujku 2012. nakon što su Beograd i Priština postigli sporazum o regionalnom predstavljanju Kosova. Pristupni pregovori službeno su započeli 21. siječnja 2014. Prva dva poglavlja, uključujući poglavlje o normalizaciji odnosa s Kosovom, otvorena su u prosincu 2015. Ključna poglavlja o vladavini prava, poglavlje 23. i 24., otvorena su 18. srpnja 2016. Dosad je otvorena 18 od 35 poglavlja, a dva od njih privremeno su zatvorena. Od prosinca 2019. nije otvoreno ni jedno novo poglavlje. U svojoj Strategiji za zapadni Balkan, objavljenoj u veljači 2018., Komisija je navela da bi se Srbija (i Crna Gora) mogle pridružiti EU-u do 2025., iako se napominje da je to „iznimno ambiciozna” varijanta. Buduća integracija Srbije u EU ‒ baš kao i integracija Kosova ‒ i dalje je usko povezana s -dijalogom na visokoj razini između Srbije i Kosova koji potpomaže EU, a koji bi trebao rezultirati pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom o normalizaciji odnosa. Posljednji sastanak za dijalog na visokoj razini održan je 15. lipnja 2021.  (Quelle: https://www.europarl.europa.eu) 
     
  •  
    Crna Gora, koja je stekla neovisnost 2006., zahtjev za članstvo u EU-u podnijela je u prosincu 2008. Status kandidatkinje dobila je u prosincu 2010., a pristupni pregovori započeli su u lipnju 2012. godine. U skladu s „novim pristupom” koji EU primjenjuje na proces pristupanja, ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava – poglavlje 23. o reformi pravosuđa i temeljnim pravima te poglavlje 24. o slobodi, sigurnosti i pravdi – otvorena su u ranoj fazi pregovora u prosincu 2013. godine. Dosad su otvorena sva 33 pregledana pregovaračka poglavlja s Crnom Gorom, od kojih su samo tri privremeno zatvorena. Posljednje preostalo ključno poglavlje (o politici tržišnog natjecanja) otvoreno je u lipnju 2020. U svojoj Strategiji za zapadni Balkan, objavljenoj u veljači 2018., Komisija je navela da bi se Crna Gora (i Srbija) mogle pridružiti EU-u do 2025., iako se napominje da je to „iznimno ambiciozna” varijanta.(Quelle: https://www.europarl.europa.eu)
     
  •  
    Bosna i Hercegovina (BiH) potencijalna je država kandidatkinja. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju postignut je i potpisan u lipnju 2008., no njegovo je stupanje na snagu bilo zamrznuto, uglavnom zato što ta država nije provela jednu ključnu odluku Europskog suda za ljudska prava. „Novim pristupom” EU-a toj državi, više usmjerenim na gospodarsko upravljanje, omogućeno je dugoočekivano stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. lipnja 2015. BiH je zahtjev za članstvo podnijela 15. veljače 2016. Komisija je u svibnju 2019., na temelju odgovora Bosne i Hercegovine na sveobuhvatan upitnik, objavila svoje mišljenje koje sadrži i popis 14 ključnih prioriteta za BiH. Jedan od tih 14 ključnih prioriteta jest pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, parlamentarne dimenzije SSP-a. U srpnju 2020., skoro pet godina nakon prve, i zasad jedine, sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u studenom 2015., Parlament BiH izglasao je Poslovnik toga odbora, koji ga je onda mogao i formalno usvojiti u lipnju 2021. (Quelle: https://www.europarl.europa.eu) 
     
  •  
    Republika Sjeverna Makedonija predala je zahtjev za članstvo u EU-u u ožujku 2004., a status kandidatkinje dobila je u prosincu 2005. Pristupni pregovori, međutim, nisu mogli biti otvoreni dugi niz godina, ponajprije zbog spora te zemlje s Grčkom u vezi s upotrebom imena „Makedonija”. Taj je spor uspješno riješen Prespanskim sporazumom, kojim je dogovoren novi naziv te zemlje: Republika Sjeverna Makedonija odnosno Sjeverna Makedonija. Taj je sporazum stupio na snagu u veljači 2019. Komisija još od 2009. preporučuje da se otvore pristupni pregovori, pri čemu ima bezrezervnu potporu Parlamenta. Vijeće se u lipnju 2018. složilo s mogućnošću da se pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom otvore u lipnju 2019., ako budu ispunjeni potrebni uvjeti. Međutim, Vijeće ni u lipnju niti u listopadu 2019. nije dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Pregovore je konačno odlučilo otvoriti u ožujku 2020., i to bez postavljanja dodatnih uvjeta. Komisija je u srpnju 2020. državama članicama predstavila nacrt pregovaračkog okvira, prvi kojim se uzima u obzir „revidirana metodologija proširenja na zapadni Balkan”. Gotovo godinu dana kasnije pregovori o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom još nisu otvoreni, kao ni s Albanijom. Razlog tomu uglavnom su problemi između Sjeverne Makedonije i Bugarske povezani s identitetom, jezikom i poviješću. (Quelle: https://www.europarl.europa.eu) 
     
  •  
    Kosovo je potencijalna država kandidatkinja za pristupanje EU-u. Svoju je neovisnost jednostrano proglasilo u veljači 2008. Pet država članica EU-a (Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska) i dvije države iz regije (Srbija i Bosna i Hercegovina) ne priznaju neovisnost Kosova. Komisija je u srpnju 2018., šest godina nakon objave plana za liberalizaciju viznog režima, potvrdila da je Kosovo ispunilo sve kriterije. Europski parlament odmah je reagirao i pokrenuo međuinstitucijske pregovore koji su i dalje u tijeku. U regiji je samo Kosovo i dalje isključeno iz liberalizacije viznog režima jer neke države članice EU-a i dalje imaju rezerve. Nakon što su Beograd i Priština u travnju 2013. postigli ključan sporazum o normalizaciji odnosa („Briselski sporazum”), Europsko vijeće odlučilo je u lipnju 2013. otvoriti pregovore s Kosovom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. SSP je stupio na snagu 1. travnja 2016. Buduća integracija Kosova u EU ‒ baš kao i integracija Srbije ‒ i dalje je usko povezana s -dijalogom na visokoj razini između Kosova i Srbije koji potpomaže EU, a koji bi trebao rezultirati pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom o normalizaciji odnosa. Posljednji sastanak za dijalog na visokoj razini održan je 15. lipnja 2021.  (Quelle: https://www.europarl.europa.eu)