Federacija BiH / Coral-consulting-service.com

U skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 17/98, 13/03, 48/10 i 22/15) stranim investitorima garantovano je sljedeće:

• Nacionalni tretman stranim ulagačima, odnosno strani ulagači imaju ista prava i obveze kao i rezidenti Bosne i Hercegovine.

• Strani ulagači imaju pravo, radi svojih ulaganja, na teritoriju Bosne i Hercegovine otvoriti račune kod bilo koje poslovne banke u domaćoj ili slobodno konvertibilnoj valuti.

• Strani ulagači će imati pravo slobodno upošljavati strane državljane iz inozemstva ukoliko nije određeno drugačije zakonima u Bosni i Hercegovini o radu i useljavanju.

• Strani ulagači su zaštićeni od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije i mjera s jednakim učinkom; takve mjere mogu se poduzeti isključivo u javnom interesu, sukladno važećim zakonima i podzakonskim aktima, uz plaćanja primjerene naknade.

• Strani ulagači imaju ista vlasnička prava nad nekretninama kao bh. pravni subjekti.

• Strani ulagači imaju pravo vršiti transfer u inozemstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodno konvertibilnoj valuti, dobiti koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja u Bosni i Hercegovini

Prava i povlastice dane stranim ulagačima i obveze, koje proizlaze iz Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, ne mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem na snagu naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata. Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni i podzakonski akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo birati režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje.

MOTIV BR. 2: CARINSKE POVLASTICE

Strana ulaganja će biti izuzeta od plaćanja carina i carinskih obaveza, osim putničkih vozila, automata za zabavu i za igre na sreću.

• Od plaćanja uvoznih pristojbi oslobađa se oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, modernizaciju proizvodnje, uvođenje nove odnosno osuvremenjenje postojeće proizvodne tehnologije, a kojom se obavlja neposredna proizvodna djelatnost

• Od plaćanja uvoznih pristojbi oslobađaju se proizvodna sredstva i druga oprema koja pripada preduzeću koje definitivno prekida svoju djelatnost u drugoj državi i premješta se u carinsko područje Bosne i Hercegovine radi obavljanja slične djelatnosti

• Ako je preduzeće koje se premješta poljoprivredno imanje, životinje na njemu također se pri uvozu oslobađaju od plaćanja uvoznih pristojbi.

Radi korištenja carinske povlastice za strana ulaganja, uz pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja, korisnik povlastice carinskom tijelu, mjerodavnom prema mjestu sjedišta korisnika povlastice, podnosi:

• ugovor ili drugi odgovarajući akt o ulaganju na temelju kojeg se uvozi oprema za koju se traži oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja

• dokaz o registraciji stranog uloga kod mjerodavnog tijela države

• specifikaciju opreme po tarifnim oznakama i naimenovanjima iz Carinske tarife BiH, uz -označavanje količine te pojedinačne i ukupne vrijednosti, koju je ovjerio korisnik povlastice

• izjavu ulagača da oprema nije starija od 10 godina

• potvrdu da uvozna oprema zadovoljava standarde u pogledu zaštite čovjekove sredine i ostale standarde iz oblasti zaštite na radu, koju je izdala institucija ili drugo tijelo mjerodavno za područje te djelatnosti. Carinska služba donosi odluku u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

MOTIV BR. 3: SLOBODNE ZONE

Slobodne zone u BiH dio su carinskog teritorija Bosne i Hercegovine i imaju status pravne osobe. Sukladno Zakonu o slobodnim zonama BiH osnivač slobodne zone može biti jedna ili više domaćih ili stranih pravnih i fizičkih osoba koje su registrirane u BiH. - Korisnici slobodne zone ne plaćaju PDV i uvozna davanja na opremu koja će se koristiti za proizvodnju. Ulaganja u slobodne zone, transfer dobiti i prijenos ulaganja su slobodni. Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano ako se na temelju priloženog elaborata o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost robe, koja se izvozi iz slobodne zone, preći najmanje 50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci.

Trenutno postoje četiri operativne slobodne zone u BiH.

MOTIV BR. 4: POREZNE OLAKŠICE

U Federaciji BiH:

Prema odredbama Zakona o porezu na dobit FBiH strani ulagači uživaju sljedeće pogodnosti:

• Poreznom obvezniku koji izvrši investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda, umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 30% iznosa u godini investiranja.

• Poreznom obvezniku koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje iz vlastitih sredstava u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s tim da u prvoj godini investira 4 miliona KM, umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 50% iznosa u godinama investiranja.

• Porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto-plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenima ukoliko ispunjava sljedeće uvjete i to:

• Trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na period 12 mjeseci sa punim radnim vremenom i

• Novoprimljeni zaposleni nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezanog lica u prethodnih pet godina.

MOTIV BR. 5: DODATNE POVLASTICE

Dodatne povlastice zavise od entiteta, a za Federaciju kantona i općine u koju se investitora: tako imamo povlastice za zapošljavanje, posebne povlastice za projekte u turizmu, okolišne podsticaje i sl.

MOTIV BR. 6: INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH INVESTICIJA U BiH

Strani investitori su izjednačeni sa domaćim investitorima i uživaju istu pravnu i sudsku zaštitu kao i domaći investitori.

Strani investitori zabrinuti zbog restrikcija u transferu dobiti, eksproprijacije, ratnih i civilnih nereda i uskraćivanja pravde mogu se osigurati protiv ovih rizika kod European Union Investment Guarantee Trust Fund za BiH, Multilateralne agencije za osiguranje ulaganja – MIGA (dio grupacije Svjetske banke).

MOTIV BR. 7: SPORAZUMI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Sljedeći sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje Bosna i Hercegovina ima potpisane sa drugim državama, su u primjeni:

Albanija, Alžir, Austrija, Azerbejdžan, Belgija, Crna Gora, Češka, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Holandija, Iran, Irska, Italija, Jordan, Kuvajt, Katar, Kina, Kipar, Mađarska, Malezija, Makedonija, Moldavija, Norveška, Njemačka, Pakistan, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švedska, Šri Lanka, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjeverna Irska.

MOTIV BR. 8: SPORAZUMI O SLOBODNOJ TRGOVINI

Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazum o slobodnoj trgovini srednje Europe (CEFTA) sa slijedećim zemljama: Albanija, Srbija, Moldavija, Crna Gora, Makedonija, Unmik/Kosovo

Bosna i Hercegovina također ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini s Turskom, čime je omogućen pristup novom tržištu od 70 miliona ljudi.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju:

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske Unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) stupio je na snagu 01.06. 2015. godine čime se uspostavilo čvrsto i blisko partnerstvo između EU i BiH te produbile međusobne političke, ekonomske i trgovinske veze. SSP je sad naš glavni okvir za odnose sa EU. SSP će također doprinjeti progresivnom usklađivanju bh zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

MOTIV BR. 9: SPORAZUMI O PROMOCIJI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI ULAGANJA

Sljedeći sporazumi o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koje BiH ima potpisane sa drugim državama, su u primjeni:

Albanija, Austrija, Belgija i Luksemburg, Bjelorusija, Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Holandija, Iran, Italija, Jordan, Kanada, Katar, Kina, Kuvajt, Litva, Mađarska, Makedonija, Malezija, Moldavija, Njemačka, OPEC – FOND, Pakistan, Portugal, Rumunija, SAD – DFC, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španija, Švicarska, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina.

MOTIV BR. 10: PREFERENCIJALNI IZVOZNI REŽIM

BiH ima unilateralni preferencijalni režim sa SAD-om, Novim Zelandom, Japanom, Australijom, zemljama članicama Euroazijskog ekonomskog saveza (Republika Armenija, Republika Bjelorusija, Republika Kazahstan, Republika Kirgistan i Ruska Federacija). Nadalje, BiH ima preferencijalni izvozni režim sa Iranom.

MOTIV BR. 11: ZAŠTO INVESTIRATI U BiH

U BiH već posluju renomirane kompanije sa stranim kapitalom i to veoma uspješno, kao što su Coca Cola, Argeta, HeidelbergCement, MANN+HUMMEL itd., što pokazuje da u BiH postoji klima koja pogoduje uspješnim pričama.

Svjedočenja ili „uspješne priče“ stranih ulagača potvrđuju da je Bosna i Hercegovina povoljna destinacija za strana ulaganja, te da treba biti optimističan glede priljeva izravnih inozemnih ulaganja u narednom razdoblju. Očekivanja o povećanju razine inozemnih ulaganja temelje se na mogućnostima za ulaganje, planu privatizacije strateških tvrtki, izraženom interesu potencijalnih ulagača, kao i projektima koji su u fazi realiziranja. Na temelju podataka objavljenih u okviru „Global Location Trends Facts & Figures report” za 2019. godinu, BiH se nalazi na šestoj poziciji u svijetu po broju kreiranih radnih mjesta u okviru inozemnih projekata na jedan milijun stanovnika, a treći smo prema ulaganjima usmjerenim na izvoz.

MOTIV BR. 12: NAJZNAČAJNIJE ZEMLJE ULAGAČI U BiH

Na kraju 2019. godine, stanje izravnih stranih ulaganja iznosilo je 15,02 milijardi KM. Ovaj iznos rezultat je ulaganja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u stranome vlasništvu. Najveći iznos stanja izravnih investicija i dalje se odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,0 milijardi KM). Slovenija (1,1 milijardi KM), Nizozemska (820 Miliona KM), Rusija (815 Miliona KM), Njemačka (752 Miliona KM), Italija (643 Miliona KM), Velika Britanija (815 Miliona KM), Švicarska (457 Miliona KM), Ostale zemlje (2,7 milijarde KM)

Promatrano po djelatnostima, najviše stanje izravnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga (3,7 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).

MOTIV BR. 13: STICANJE NEKRETNINA U BiH OD STRANIH DRŽAVLJANA

Strani ulagači imaju ista vlasnička prava nad nekretninama kao bh. pravni subjekti, (kad nastupaju kao firme, međutim kad nastupaju kao fizička lica primjenjuje se princip reciprociteta)

MOTIV BR. 14: OGRANIČENJA STICANJA VLASNIŠTVA

U skladu sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja u BiH postoje određena ograničenja u oblasti stranih ulaganja. U svezi s tim, strani ulog u osnovnom kapitalu nekog poslovnog subjekta koji se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu, vojne opreme i medijskim poslovima neće preći 49% osnovnog kapitala u tom poslovnom subjektu.

U slučaju ulaganja u gore navedene sektore strani ulagači moraju dobiti prethodnu saglasnost od nadležnog tijela u odgovarajućem entitetu. Vlada entiteta može donijeti odluku, ukoliko ocijeni opravdanim, da ulog strane osobe kod određenih privrednih društava, koja se bave proizvodnjom i prodajom oružja, municije, vojnog eksploziva i vojne opreme, ne podliježu navedenom ograničenju.

Ograničenja koja se primjenjuju na domaća ulaganja vezano za oblasti javnog reda i mira (l'ordre public), zdravlja i zaštite okoliša jednako se primjenjuju i na strana ulaganja.

MOTIV BR. 15: RAZLIKA IZMEĐU DOMAĆIH I INOSTRANIH POREZNIH OBVEZNIKA PRILIKOM STICANJA NEKRETNINE

Nema razlike za vlasnike firmi/porezne obaveznike (samo za fizička lica, u skladu sa zakonima o stvarnim/vlasničkim pravima primjenjuje se princip reciprociteta).

MOTIV BR. 16: KAKO OSNOVATI FIRMU KAO INVESTITOR U BiH

Stranim investitorima najčešće preporučujemo osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću. Zakon o privrednim društvima FBiH („Službene novine FBiH“, br. 81/15) reguliraju osnivanje, rad i prestanak poslovanja privrednih društava u BiH

U Federaciji BiH koraci za osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću i troškovi su kako slijedi:

KORAK 1. - Priprema i sastavljanje osnivačkog akta (notar)

KORAK 2. - Uplata osnivačkog uloga

KORAK 3. - Registracija kod mjerodavnog općinskog/osnovnog suda

KORAK 4. - Izrada pečata

KORAK 5. - Otvaranje žiro računa u poslovnoj banci

KORAK 6. - Prijavljivanje preduzeća i zaposlenih u poreznu upravu

KORAK 7. - Izjava osnivača o ispunjavanju svih uslova za počinjanje aktivnosti

(predaje se nadležnoj inspekcijskoj službi)

Trajanje i troškovi osnivanja privrednog društva

Postupak sudske registracije poslovnog subjekta u skladu sa zakonom traje pet dana. I troškovi su odprilike 2.500KM


Službeni jezik:	Bosanski, Hrvatski, Srpski
Glavni grad:	Sarajevo
Predsjednik:	Marinko Čavara
Premijer:	Fadil Novalić
Površina:	26.1 km²
Populacija:	2.2 Miliona (2013)
Valuta:	KM (BAM)
Telefonski predbroj:	+387