Republika Crna Gora
 
Zašto investirati u Republiku Crnu Goru?
Crna Gora je sve privlačnija stranim investitorima. Crnogorski razvoj usredotočen je na privlačenje stranih ulaganja kroz konkurentno poslovno okruženje, nastojeći postati poslovno središte jugoistočne Europe. Nudi mnoštvo mogućnosti ulaganja i impresivan prirodni potencijal, uz kontinuirano poboljšanje poslovne klime namijenjene privlačenju stranih investitora. Prilikom predstavljanja mogućnosti za poslovanje u Crnoj Gori treba započeti s onim što se odmah vidi - strateškim geografskim položajem i prirodnim potencijalima Crne Gore. Smještena u jugoistočnoj Europi na području Srednjeg Mediterana, Crna Gora je zasigurno jedno od najzanimljivijih mjesta na svijetu. Ima raznolika klimatska svojstva i raznolike krajolike koji nude toliko različitih mogućnosti. Do sada je investicijski potencijal identificiran u nekoliko sektora: turizam, energetika, ICT sektor, infrastruktura i poljoprivreda (pri čemu su turizam i energija izdvojeni kao ključni sektori rasta u prošloj godini). Crna Gora je uspjela privući više od 10 milijardi eura izravnih stranih ulaganja od neovisnosti 2006. godine, a ulagači iz više od 100 zemalja do sada su uložili svoj kapital u Crnu Goru.

 

MOTIV BR.  1: JASAN ZAKONSKI OKVIR KOJI JE POTICAJAN ZA STRANE INVESTITORE

MOTIV BR.  2: CARINSKE POVLASTICE

MOTIV BR.  3: SLOBODNE ZONE

MOTIV BR.  4: POREZNE OLAKŠICE

MOTIV BR.  5: NOVE POVLASTICE

MOTIV BR.  6: INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH INVESTICIJA U CRNOJ GORI

MOTIV BR.  7: SPORAZUMI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

MOTIV BR.  8: SPORAZUMI O SLOBODNOJ TRGOVINI

MOTIV BR.  9: SPORAZUMI O PROMOCIJI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI ULAGANJA

MOTIV BR. 10: PREFERENCIJALNI IZVOZNI REŽIM

MOTIV BR. 11: ZAŠTO INVESTIRATI U CRNU GORU

MOTIV BR. 12: STICANJE NEKRETNINA U CRNOJ GORI OD STRANIH DRŽAVLJANA

 

MOTIV BR. 1: JASAN ZAKONSKI OKVIR KOJI JE POTICAJAN ZA STRANE INVESTITORE

Crna Gora je donijela posebno zakonodavstvo u kojem su utvrđena jamstva i mjere zaštite za strane ulagače. Crna Gora je također usvojila više od 20 drugih zakona povezanih s poslovanjem, svi u skladu sa standardima EU. Glavni zakoni koji reguliraju strana ulaganja u Crnu Goru su: Zakon o stranim ulaganjima; zakon o JPP-u, Zakon o poduzetništvu; Zakon o insolventnosti; Zakon o fiducijarnom prijenosu prava vlasništva; Zakon o računovodstvu; Zakon o kapitalu i tekućim transakcijama; Zakon o vanjskoj trgovini; carinski zakon; Zakon o slobodnim zonama; Zakon o radu; Zakon o vrijednosnim papirima; Zakon o koncesijama i set zakona koji reguliraju poreznu politiku. Crna Gora je poduzela značajne korake kako u izmjeni zakonodavstva vezanog uz ulaganja u skladu sa svjetskim standardima, tako i u stvaranju potrebnih institucija za privlačenje investicija. Svi zakoni koji reguliraju područje stranih ulaganja dostupni su na web mjestu Agencije: https://mia.gov.me/regulations-legal-framework/ Sukladno Zakonu o stranim ulaganjima Crne Gore, strani investitor ima potpuno ista prava kao i domaći, tj. Zakon jamči nacionalni tretman stranih ulagača.

 

MOTIV BR. 2: CARINSKE POVLASTICE

Zakon vanjsku trgovinu Crne Gore smanjuje prepreke za poslovanje i izvršavanje trgovačke transakcije strane u skladu sa sporazumima WTO-a. U prilogu se nalaze podaci o carinskim povlasticama kao i Uredba o uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na oslobađanje od carina.

 

MOTIV BR. 3: SLOBODNE ZONE

U pogledu slobodnih zona u Crnoj Gori imamo dvije i to: slobodna zona Novi duvanski kombinat i Luka Bar.

Slobodna zona Novi duvanski kombinat (NDK) se nalazi u Podgorici na površini od 30.229 metara kvadratnih. Na prostoru slobodne zone znači da na njoj neće važiti određeni porezi i akcize.

Slobodna zona Bar uključuje sve terminale na lučkom području na kojima se vrši pretovar i skladištenje tereta. Cjelokupna teritorija Port of Adria Bar (Kontejnerski terminal, Terminal za generalne terete i drvni terminal) u potpunosti je obuhvaćena režimom Slobodne zone. Pored navedenih specijalizovanih terminala, na ovom prostoru je predviđen razvoj poslovnih, proizvodnih i trgovačkih aktivnosti koje su povezane sa uvozno-izvoznim poslovima i zahtijevaju specifične procedure carinjenja i kontrole u režimu rada Slobodne zone.

Neke od najznačajnijih pogodnosti:

U Slobodnoj zoni se mogu obavljati sve privredne djelatnosti (osim onih kojima se ugrožavaju životna sredina, zdravlje ljudi, materijalna dobra i bezbjednost zemlje)

Obezbjeđena je potpuna ravnopravnost ulagača iz inostranstva u pogledu prava na ulaganje, sticanja vlasništva na izgrađenim objektima i organizovanja djelatnosti u njima

Omogućeno je korišćenje zemljišta i objekata u zoni po osnovu dugoročnog zakupa po fiksnim uslovima

Na robu koja se unosi u Zonu ne plaća se carina, carinske dažbine i porez na dodatu vrijednost bez obzira na vrstu uvezene robe i njenu namjenu u Zoni

Roba unešena u Zonu može u njoj ostati vremenski neograničeno

Roba se može privremeno iznijeti iz Zone na ostali dio Države ili unijeti u Zonu sa ostalog dijela Države radi oplemenjivanja, ugradnje, atestiranja, ispitivanja, opravke, marketinškog prezentiranja, itd.

Roba koja se iz Zone upućuje na ostali dio teritorije Crne Gore radi stavljanja u promet podliježe obavezi plaćanja carina, carinskih dažbina i poreza na dodatu vrijednost u momentu napuštanja Zone, pri čemu se carina i carinske dažbine plaćaju samo na stranu komponentu u robi;

Korisnik Zone ne plaća porez na dobit pravnih lica;

Ulaganje kapitala na području Zone, transfer dobiti i uloga su slobodni

Takođe, u Crnoj Gori postoje i biznis zone, gdje investitori takođe mogu ostvariti podsticaje vezane za nisku cijenu zakupa zemljišta, oslobođenja od komunalnog opremanja zemljišta, oslobođenja od prireza na porez na dohodak, mogućnost realizacije javno-privatnog partnerstva i mogućnost izgradnje infrastrukture u saradnji sa lokalnom samoupravom. Trenutno je u toku javni poziv za korišćenje biznis zona na idealnim lokacijama u Podgorici, na samo nekolika kilometra od aerodroma, uz prugu Bar Beograd, 40tak kilometara od Luke Bar. Prezentaciju i detaljne javnog poziva možete preuzeti ovdje: https://www.sendspace.com/file/lax0r9https://w

 

MOTIV BR. 4: POREZNE OLAKŠICE

Stopa poreza na dobit pravnih lica iznosi 9% i jedna je od najnižih u Evropi, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9%. PDV je 21%, a snižena stopa od 7% primijenjuje se, između ostalog na usluge smještaja i serviranja hrane i pića (izuzev kafe, alkoholnih i gaziranih pića) u ugostiteljskim objektima. Nulta stopa PDV-a primijenjuje se, između ostalog na: na proizvode koje iz Crne Gore izvozi prodavac, odnosno proizvode koje za njegov račun izvozi drugo lice, isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage veće od 10 MW i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda razvrstanih u okviru sektora C grupa 10 Zakona o klasifikaciji djelatnosti ("Službeni list CG", broj 18/11), čija investiciona vrijednost prelazi 500.000 eura, isporuke proizvoda u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta i isporuke proizvoda unutar slobodne zone, slobodnih i carinskih skladišta;

U privredno nedovoljno razvijenim opštinama u Crnoj Gori, čiji je indeks razvijenosti ispod 75, Zakonom o porezu na dobit je uređeno da novoosnovano pravno lice ne plaća obračunati porez na dobit za prvih osam godina poslovanja. Takođe, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica poreskom obvezniku, obračunati porez na dohodak za prvih osam godina poslovanja umanjuje se 100%. Poresko oslobođenje, ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, transporta ili brodogradilišta, ribarstva i čelika. Navedenim zakonima definisana je poreska olakšica za investitore, u vidu oslobađanja od plaćanja poreza ukoliko njihov ukupan iznos ne pređe visinu od 200.000€ za prvih osam godina poslovanja.

Ako je iznos poreske obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV-a, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, razlika mu se priznaje kao poreski kredit za naredni poreski period, odnosno na zahtjev vraća se u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV.

Poreskom obvezniku koji pretežno izvozi proizvode i poreskom obvezniku koji u više od tri uzastopna obračuna PDV iskazuje višak ulaznog PDV, razlika PDV vraća se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV.

Ukoliko je poreskom obvezniku istekao rok za plaćanje drugih poreza, razlika po osnovu PDV mu se umanjuje za iznos poreskog duga.

Za nova zapošljavanja do kraja 2021. godine, poslodavac koji zaposli lice registrovano na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore duže od 3 mjeseca će biti oslobođen obaveze plaćanja navedenih poreza i doprinosa za zarade, maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, na sljedeći način:

90% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2021. godini;
60% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2022. godini;
30% poreza i doprinosa – za zarade isplaćene u 2023. godini.

 

MOTIV BR. 5: NOVE POVLASTICE
Poresko oslobođenje poreza na dobit
Poresko oslobođenje poreza na dohodak fizičkih lica
Umanjenje poreske obaveze poreza na dobit
Poresko oslobođenje poreza na dodatu vrijednost - ugostiteljski objekte kategorije pet i više zvjezdica
Poresko oslobođenje poreza na dodatu vrijednost -energetski objekti
Poresko oslobođenje poreza na dodatu vrijednost- kapaciteti za proizvodnju
Povraćaj ulaznog poreza na dodatu vrijednost
Poresko oslobođenje poreza na dodatu vrijednost-slobodne zone
Unapređenje inovativnosti
Uvođenje međunarodnih standarda
Modernizacija prerađivačke industrije
Razvoj klastera
Podsticaj direktnih investicija
Podsticaj proizvodnih procesa
Razvoj zanatstva
Razvoj preduzetništva
Poreske olakšice poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na zarade i lokalnih poreza i naknada (lokalne naknade i porez na nepokretnosti) za biznis zone
Podrška digitalizaciji
Podrška internacionalizaciji
Podsticaj cirkularne ekonomije
Podrška malih ulaganja preduzetnika (žene i mladi u biznisu)
Carinske olakšice - slobodne zone
Olakšice poreza na dodatu vrijednost - slobodne zone
Poreske olakšice kod poreza na nepokretnosti za ugostiteljske objekte
Poreske olakšice kod poreza na nepokretnosti za poljoprivredne proizvođače
Podsticajne mjere za korišćenje obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije-feed in-tarifa
Mjere agrarne politike
Subvencije za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja
Poreske olakšice -carine i porez na dodatnu vrijednost
Podsticajne mjere za razvoj istraživanja i inovacija
Oslobađanje od poreza na dohodak fizičkih lica i prireza na porez
Kofinansiranje naučnoistraživačke i inovacione djelatnosti
Oslobađanje od doprinosa za obavezno socijalno osiguranje
Oslobađanje od poreza na dobit pravnih lica
Umanjenje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta
Pravo na korišćenje nepokretnosti i/ili zemljišta u svojini države
Umanjenje poreza na nepokretnost
Sredstva za podsticanje investicija
Oslobođenje od plaćanja carine
Oslobođenje od plaćanja carine pri stavljanju robe u slobodan promet
Finansijska podrška - sufinansiranje u turizmu u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu
Turističke razvojne zone i državni podsticaji -u skladu sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu

Registar svih podsticajnih mjera i programa podrške nalazi se u Registru na sajtu Agencije na crnogorskom i engleskom jeziku: https://mia.gov.me/me/registar-podsticajnih-mjera-za-investicije/

 

MOTIV BR. 6: INSTRUMENTI ZAŠTITE STRANIH INVESTICIJA U CRNOJ GORI

Zaštita stranih investicija se, po pravilu, obezbjeđuje bilateralnim sporazumima o zaštiti stranih investicija (BIT) koje zaključuju zainteresovane države. U njima se stranim investitorima pružaju materijalnopravne i procesnopravne garancije. U materijalnom smislu, stranim investitorima se garantuje standard zaštite protiv direktne i indirektne eksproprijacije. U procesnom smislu, nudi im se mogućnost da protiv države domaćina neposredno pokrenu arbitražni postupak, tj. da koriste mehanizam za rješavanje sporova između država i investitora (ISDS mehanizam).

 

MOTIV BR. 7: SPORAZUMI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

Crna Gora trenutno primjenjuje više od 40 međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Od mogućih 27, Crna Gora ima poreske ugovore sa 22 države članice EU.

U nastavku je spisak od 40 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje Crna Gora primjenjuje:

Albanija, Azerbejdžan, Belgija, Bjelorusija, Bosna I Hercegovina, Bugarska, Češka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kina, Kipar, Kuvajt, Litvanija, Mađarska, Malezija, Malta, Moldavija, Njemačka, Norveška, Poljska, Rumunija, Rusija, Sjeverna Koreja, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Šri Lanka, Švedska, Švajcarska, Turska, UAE, Ukrajina, UK.

Pored ovih ugovora, o mnogim drugim nacrtima sporazuma se i dalje raspravlja.

 

MOTIV BR. 8: SPORAZUMI O SLOBODNOJ TRGOVINI

Crna Gora ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Turskom, Ukrajinom i EFTA-om. Takođe, Crna Gora je potpisnica Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU koji garantuje preferencijalni tretman.

 

MOTIV BR. 9: SPORAZUMI O PROMOCIJI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI ULAGANJA
Moldova, Republic of - Montenegro BIT (2014)
Montenegro - United Arab Emirates BIT (2012)
Montenegro - Turkey BIT (2012)
Azerbaijan - Montenegro BIT (2011)
Macedonia, The former Yugoslav Republic of - Montenegro BIT (2010)
Malta - Montenegro BIT (2010)
BLEU (Belgium-Luxembourg Economic Union) - Montenegro BIT (2010)
Montenegro - Serbia BIT (2009)
Montenegro - Qatar BIT (2009)
Denmark - Montenegro BIT (2009)
Finland - Montenegro BIT (2008)
Montenegro - Switzerland BIT (2005)
Cyprus - Montenegro BIT (2005)
Lithuania - Montenegro BIT (2005)
Israel - Montenegro BIT (2004)
Montenegro - Spain BIT (2002)
Montenegro - Netherlands BIT (2002)
Austria - Montenegro BIT (2001)
Czech Republic - Montenegro BIT (1997)
Greece - Montenegro BIT (1997)
Montenegro - Poland BIT (1996)
Montenegro - Slovakia BIT (1996)
Montenegro - Romania BIT (1995)
Germany - Montenegro BIT (1989)
Montenegro - Poland BIT (1979)
France - Montenegro BIT (1974)

Trentnto su u Crnoj Gori na snazi 26 Sporazuma o promociji i uzajamnoj zaštiti ulaganja, a tekst svih sporazuma možete preuzeti ovdje: https://investmentpolicy.unctad.org/international-investment-agreements/countries/140/montenegro?type=bits

 

MOTIV BR.10: PREFERENCIJALNI IZVOZNI REŽIM

Pravila o preferencijalnom porijeklu, koja roba mora zadovoljiti da bi stekla povoljniji tretman, utvrđuju se ugovorima o slobodnoj trgovini.

Pravila o porijeklu za robu iz zemalja na koje Crna Gora, na osnovu jednostrane odluke, primjenjuje povlašćene carine utvrđuju se propisom koji donosi Vlada. Kada zemlje ili grupe zemalja, svojom jednostranom odlukom, odobre povlašćenu carinu za domaću robu koja se izvozi u te zemlje ili grupe zemalja, primjenjuju se pravila o porijeklu robe koja su utvrđena tom odlukom.

Carinska vrijednost robe koja se izvozi je vrijednost robe dopremljene na granicu Crne Gore. Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak, sa izuzetkom robe stavljene u postupak pasivnog oplemenjivanja ili u tranzitni postupak domaće robe od jednog do drugog mjesta u carinskom području, preko područja druge države bez promjene njenog carinskog statusa. Vlada propisuje slučajeve i bliže uslove kada se za robu koja napušta carinsko područje ne podnosi izvozna carinska deklaracija. Izvozna carinska deklaracija se podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad područjem u kojemu izvoznik ima sjedište ili prebivalište ili u kojoj se roba pakuje ili utovara za izvoz. Stavljanje robe u postupak izvoza odobrava se pod uslovom da se roba izveze iz carinskog područja u stanju u kome je bila u trenutku prihvatanja izvozne carinske deklaracije.

 

MOTIV BR. 11: ZAŠTO INVESTIRATI U CRNU GORU
Najniža stopa poreza na dobit u regionu i jedna od najnižih u Evropi (9%)
Niska stopa poreza na dohodak fizičkih lica (9% na sve zarade)
Ugovori o slobodnoj trgovini s Rusijom, Turskom, Ukrajinom, EFTA-om, CEFTA
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Mogućnost korišćenja dostupnih programa podrške na državnom i lokalnom nivou
Mogućnost korišćenja biznis zona
Dobra avio povezanost, mogućnost izvoza drumskim, željezničkim, vazdušnim i morskim putem
Minimalni osnivački kapital kompanije (DOO) je 1 EUR
Crna Gora je članica NATO i WTO i prva sljedeća članica EU

 

MOTIV BR. 12: STICANJE NEKRETNINA U CRNOJ GORI OD STRANIH DRŽAVLJANA

Nema ograničenja za strance koji kupuju nekretninu u Crnoj Gori, osim onih ograničenih izuzetaka propisanih zakonom (Zakon o vlasničkim pravima):

Ograničenja prava stranih osoba

Strana osoba ne može imati pravo vlasništva na:

prirodni resurs;
roba za opću upotrebu;
poljoprivredno zemljište;
šuma i šumsko zemljište;
spomenik kulture od posebne važnosti;
 

Nepokretna imovina koja se nalazi na području koje je, u svrhu zaštite interesa i sigurnosti države, zakonom proglašeno područjem na kojem strana osoba ne može imati pravo vlasništva.

Nepokretne stvari na čijem je području zaštita interesa i sigurnosti zemljišnoknjižnog proglašenog područja na kojem strana osoba ne može imati pravo vlasništva. Iznimno, strana fizička osoba može steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu površine do 5.000 m2, samo ako je za stambenu zgradu koja se nalazi na ovom zemljištu potreban ugovor o oduzimanju (prodaja, poklon, zamjena, itd.).

Znajući to, trebali biste biti svjesni da se poljoprivredno zemljište može kupiti putem tvrtke.

 

Kupovina nekretnine u Crnoj Gori kao građanin EU

Građani EU, nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane, imaju ista prava kao i državljani Crne Gore. Dakle, ograničenja iz prvog dijela nisu primjenjiva na građane EU. Stabilizacija i pridruživanje, Crna Gora je odobrila nacionalni tretman državljanima EU koji stječu nekretnine na njezinom teritoriju.

  Službeni jezik:  Crnogorski
  Glavni grad:  Podgorica
  Predsjednik države:  Milo Đukanović
  Premijer:  Zdravko Krivokapić
  Površina:  13.8 km²
  Populacija:  622 Tisuća (2019)
  Valuta:  Euro (EUR)
  Registarska tablica:  MNE
  Telefonski predbroj:  +382